— Published on 03/12/2023 / Bug.hr.
U galaktičkom skupu Abell 1656, u zviježđu Berenikina kosa, astronomi su u prostoru izvan galaksija otkrili dotad neviđenu pojavu: enormno dugačak tok zvijezda, deset puta dulji od Mliječnog puta
Običnu tvar u svemiru, onu koju fizičari nazivaju barionskom, gravitacija je sabila u zvijezde, zvijezde okupila u galaksije, a galaksije u skupove galaksija. Tako je, u grubim crtama, svemir organiziran. Postoje, naravno, fini detalji. Dio barionske tvari svemira nije u zvijezdama nego u međuzvjezdanim oblacima plina i prašine. To je tvar nekih budućih zvijezda, ili bivših. Tako se zna red, koja je tvar u kozmosu čija. Uostalom, kozmos na grčkom znači red.
Kozmička izmjena tvari
U biologiji, organizmi neprekidno izmjenjuju tvar s okolinom. Daleko su od zatvorenih sustava. U astronomiji, kozmički objekti poput zvijezda i galaksija prilično su zatvoreni s obzirom na izmjenu tvari. Dobro, ne apsolutno. Događa se da dvije susjedne zvijezde ponekad izmijene koji slabo vezani objekt s vanjskog ruba svojeg Oortovog oblaka. Takav je vjerojatno bio Oumuamua, prvi detektirani međuzvjezdani objekt koji je 2017. godine proletio kroz Sunčev sustav.
U posebnim situacijama dvije zvijezde mogu izmjenjivati značaju količinu svoje tvari. To se događa kad u dvojnom sustavu dvije, ne previše udaljene, zvijezde istodobno dođu jedna u stadij crvenog diva, a druga u stadij kompaktnog kozmičkog objekta. Tada kompaktni objekt (bijeli patuljak ili neutronska zvijezda ili čak crna rupa) može povlačiti materiju s crvenog diva koji se jako proširio. Takvo navlačenje materije na sebe nazivamo akrecijom. Nastaju akrecijski disk i dva nasuprotna mlaza čestica, baš kao kod kvazara. Zato takav objekt nazivamo mikrokvazar.
Također, unutar galaksije postoje skupovi zvijezda. Dva takva skupa mogu ući u interakciju pri čemu više zvijezda može prijeći iz jednog skupa u drugi. Sve spomenute izmjene tvari, od izmjene kometa preko mikrokvazara do unutargalaktičkog toka zvijezda između zvjezdanih skupova, očekivane su i opažane. Ono što astronomi nisu očekivali, i otkriće čega ih je jako iznenadilo, je izvangalaktički tok zvijezda: svojevrsna rijeka zvijezda koja je dugačka kao 10 prosječnih galaksija.
Dugačka vlas Berenikine kose
U trećem se stoljeću prije nove ere Berenika II., kći cirenskoga kralja Maga, udala za egipatskog kralja Ptolemeja III. To kaže povijest. Legenda pak govori da je Berenika odrezala svoju kosu kao zavjet božici Afroditi, za sretan povratak muža iz sirijskoga rata. Pa je ta kosa navodno nestala iz hrama. Uzeo netko. Onda je nastao mit: kosa je pronađena na nebu, kao zviježde, koje se do danas naziva Berenikina kosa.
U zviježđu Berenikina kosa postoji istoimeni galaktički skup, poznat i kao Abell 1656. Skup je od nas udaljen, u prosjeku, 320 milijuna svjetlosnih godina, a sadrži više od 1000 galaksija. Još tridesetih godina prošlog stoljeća otkriveno je da taj skup pokazuje, kako se to tada zvalo, gravitacijsku anomaliju. Naime, galaksije unutar skupa međusobno su se gibale prebrzo s obzirom na količinu opažene materije. Nedostajalo je čak 90% mase koja bi objasnila opažene brzine galaksija. Fritz Zwicky je, 1933. godine, tu nedostajuću materiju nazvao "Dunkle Materie" (tamna materija). Bila je to prva indikacija postojanja tamne tvari. Druga indikacija, koja se najčešće spominje uz ime Vere Rubin, došla je iz rotacijskih krivulja galaksija tek 1970-ih godina.
Istražujući galaktički skup Abell 1656, Javier Román i njegovi suradnici, slučajno su otkrili enormno dugački tanki zvjezdani tok dugačak otprilike deset duljina Mliječnog puta. Nešto poput tanke vlasi Berenikine kose ili zvjezdanog vlaka koji putuje međugalaktičkim prostorom. Otkriće je objavljeno prošli tjedan u časopisu Astronomy & Astrophysics. Prema prvom pokušaju objašnjenja te čudne pojave radi se o zvijezdama jedne patuljaste galaksije koju su razorile plimne sile susjednih velikih galaksija. Simulacije su pokazale da se tako nešto može dogoditi, ali uz uvjet da je osim vidljive materije opaženih galaksija prisutna još i velika količina nevidljive – već pogađate – "Dunkle Materie".