— Published on 14/05/2011 / Zbornik 10. hrvatskog simpozija o nastavi fizike održanog 28. 4. 2011. u Zadru.
Državno povjerenstvo za provedbu Natjecanja iz astronomije u školskoj je godini 2010./2011. prvi put zatražilo od učenika da svoje praktične radove relativno rano najave slanjem sažetka. Ta se mjera pokazala iznimno korisnom te je zadržana i u školskoj je godini 2011./2012. s nadom da će postati dobra praksa. Naime, smisao praktičnih radova na Natjecanju nije tek “učenje nečeg novog” kao što se ponekad pogrešno ističe. Pravi smisao je zapravo vježbanje znanosti – usvajanje metoda i postupaka koji se primijenjuju u znanosti.
Astronomija je, u prvom redu, znanost. U tradicionalnom smislu, to je znanstveno istraživanje gibanja i sastava nebeskih objekata. Podrijetlo riječi astronomija je grčko: ástron znači zvijezda, a nómos zakon. Doslovno, astronomija traži zakone odnosno pravila ponašanja zvijezda. Poanta koja često izmiče učenicima je sljedeća: astronomija ne opaža radi opažanja samog nego radi razumijevanja svijeta. Također, danas više nema velike razlike između astronomije i astrofizike. Astrofizika je, doslovno, primjena fizike u razumijevanju astronomije. To je znanstveno istraživanje fizičkih svojstava nebeskih tijela i fizičkih procesa u svemiru. Svi astronomi danas koriste fiziku kako bi razumjeli ono što opažaju. Stoga su svi današnji znanstvenici koji istražuju nebeske objekte i pojave istovremeno i astronomi i astrofizičari. Ta dva pojma stopila su se u jedan. Poanta priče je traženje objašnjenja i predviđanja o svijetu na način koji je provjerljiv i ponovljiv pokusima. Jednom riječju – znanost.
Jedan od malih ali važnih i čestih poslova znanstvenika je podnošenje naslova i sažetka nekom stručnom povjerenstvu. To znanstvenici rade kad predlažu novi projekt ili eksperiment, kad predlažu izlaganje na velikoj konferenciji ili malom znanstvenom skupu, kad traže financiranje za svoja istraživanja te u mnogim drugim sličnim situacijama. Naravno, nakon sažetaka obično slijede opsežni i precizni opisi ideja, no sažetak je gotovo uvijek prvi korak koji treba napraviti. Stoga je pisanje sažetka važna vještina u znanosti. A kao i svaka druga vještina, može se usavršiti vježbanjem.
Premda je u uputama za pisanje sažetaka praktičnih radova bilo izričito navedeno: “Sažetak sadrži cilj praktičnog rada i metode rada” samo je mali broj prijava bio donekle zadovoljavajući u prvom krugu. Povjerenstvo je zaprimilo razne eseje i prezentacije, mnoge prijave bez jasno definiranog cilja te brojne prijave s potpuno općenitim metodama. Ponekad su ciljevi bili preambiciozni i zapravo neostvarivi, ponekad pak previše skromni za učenikovu dob i znanje. Metode su znale biti poopćene do krajnjih granica (recimo navedene kao "metode: mjerenje i računanje") ili pak potpuno izostavljene. U oba slučaja jasno je da učenik nema jasnu ideju što će zapravo raditi. Konačno, dobar sažetak mora omogućiti povjerenstvu vrednovanje učeničke ideje. Iz njega se mora vidjeti odgovara li prijedlog propozicijama Natjecanja i je li ga moguće realizirati u okviru mogućnosti učenika.