— Published on 26/02/2020 / Bug.hr.
Dok čovječanstvo spas od korona virusa traži u znanosti, Gradska knjižnica opet priređuje pseudoznanstveni cirkus: izumitelj predstavlja perpetuum mobile, a dva sveučilišna profesora drže mu svijeću
Danas se u Galeriji Kupola Gradske knjižnice u Zagrebu održava još jedna znanstvena tribina iz ciklusa Eppur si muove. Da, dobro ste pročitali: znanstvena tribina. Tako bar tvrde organizatori koji tu svoju rabotu financiraju sredstvima Grada Zagreba. Kažu: "Na prvoj znanstvenoj tribini ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove predstavit će se novi uređaj, Gravitana plus za iskorištavanje obnovljivog izvora energije – gravitacije." Lijepo. Mala je nezgodacija ta što je taj novi uređaj zapravo perpetuum mobile. Ali to učesnicima baš i ne smeta. Samozvani izumitelj je dapače ponosan na svoj "izum", voditeljica knjižnice nije bila na satu fizike dok je trebalo, a dva gosta, sveučilišna profesora, vjerojatno su netom pali s Marsa i nisu se stigli raspitati u čemu to zapravo sudjeluju. Oni su, kao, pozvani da kažu nešto o obnovljivim izvorima energije i pasivnim kućama, ali zapravo su tu samo za ukras: njihove titule i institucije poslužit će za dizanje rejtinga "izumitelju".
.
Zakon očuvanja energije i perpetuum mobile prve vrste
Radi onih koji su spavali na ušima kad se iz fizike učilo o termodinamici, da ponovimo ono najelementarnije. Živimo u svijetu u kojem nije baš sve moguće. Dobro, neki misle da to nije istina. Ako ste umjesto udžbenika iz fizike čitali, recimo, self-help knjige onda valjda znate da možete sve što dovoljno jako želite. Recimo Louise Hay nije morala kupovati skupe avionske karte, da je htjela mogla je letjeti tako da maše rukama. To nam nije demonstrirala jer nije stigla, morala je cijelo vrijeme pisati knjige o samopomoći. Iz jedne takve knjige učio je i naš izumitelj pa je, normalno, izumio perpetuum mobile.
S druge strane, zatucani znanstvenici koji nisu širili svoj um nego su se, jadni, bavili matematikom i eksperimentima, posve ograničeni nekakvom znanstvenom metodom, tvrde da u svemiru vrijedi zakon očuvanja energije. To je poopćena ideja koju, u kontekstu termodinamike, nazivamo prvim zakonom termodinamike. Energija je, ponavljaju ti štreberi, u zatvorenom sustavu očuvana, ne mijenja se s vremenom. Ideš!
Evo što kaže jedan takav udžbenik fizike (Horvat & Hrupec, Fizika 2, Element, 2020.) po kojem, zamislite vi to, našu jadnu djecu tjeraju da uče fiziku. "Perpetuum mobile je zamišljeni uređaj koji bi se vječno kretao i obavljao mehanički rad bez smanjivanja vlastite energije. Takav uređaj u stvarnosti nije moguć. Perpetuum mobile prve vrste narušavao bi prvi zakon termodinamike. Perpetuum mobile druge vrste narušavao bi drugi zakon termodinamike." Pa kako će djeca postati uspješni poduzetnici kad ih se tako sputava. I koja je budala uopće donijela te glupe zakone termodinamike?
.
Nema svetih krava, znanost potiče propitivanje svih ideja
Istina je, doduše, da je prirodna znanost samo skup naših ideja o tome kako svijet funkcionira. I da sve ideje iz tog skupa mogu propitivati. Ne samo da se mogu nego se i moraju. U tom je smislu sasvim legitimno posumnjati i u zakon očuvanja energije. Ali, izvanredne tvrdnje traže i izvanredne potvrde, kao što je to zgodno sročio Carl Sagan. Gdje su dokazi? naslov je jedne sjajne knjižice.
Svaka tvrdnja u znanosti traži potvrdu. To je zato što je prirodna znanost ograničena na opis svijeta u kojem živimo. Ako vam to ograničenje smeta onda se možete baviti primjerice pisanjem fantastičnih romana ili pak u vlastitoj garaži konstruirati perpetuum mobile. Znanstvena ideja traži eksperimentalnu potvrdu. I točka. Znate li koji je naziv za "znanstvenu" ideju temeljenu na uvjerenju, umjesto na eksperimentalnoj potvrdi? Laprdanje.
.
Dodatak za one koji u najavi događanja ne vide ništa spornog
U pozivnici Gradske knjižnice ne spominje se izravno perpetuum mobile. Lukavo se govori o obnovljivim izvorima energije. Doduše, navodi se i nekakav G.R.M. (gravitacijsko restitutivni motor), ali to ne znate što je pa benevolentno pomislite da je valjda nešto pametno. Da vas utješim ako ste nasjeli na foru. Ni jedna moja kolegica, sveučilišna profesorica fizike, nije pri površnom čitanju vidjela ništa sporno. Kasnije se zgrozila, kad je shvatila o čemu se radi.
Nama koji smo neizlječivo alergični na šarlatane zvoni već na prvo čitanje. Bullshit, bullshit, bullshit! Hajdemo skupa pročitati pažljivije. Piše ovako: "Za razliku od postojeće definicije gravitacije koja je sila (F) s jednosmjernim ili negativnim predznakom ↓G, koji uvijek vertikalno vodi prema dolje, autor smatra da gravitacija može imati svojstva energije ili rada (W)." Postojeća definicija?! Autor smatra?!
Gravitacija je prirodni fenomen. Nekakva definicija može neki aspekt tog fenomena eventualno opisati, da bismo znali o čemu govorimo. Definicija ne propisuje, niti ju donose autoriteti. Zato nema postojeće ni alternativne definicije. Postoji pojava, a mi ju eventualno možemo bolje ili lošije opisati. I tu se nema što smatrati. Ja smatram ovo, ja mislim ono. Moj srednjoškolski profesor fizike rekao je: "Misliti je drek znati."
A dobro jutro i za "svojstva energije ili rada". Da, gravitacijska sila je konzervativna sila što nam omogućuje da uvedemo koncepciju gravitacijskog potencijala i gravitacijske potencijalne energije. A gravitacijsku potencijalnu energiju (recimo, vode) odavno znamo pretvoriti u kinetičku energiju (recimo, turbine), pa to svakodnevno radi svaka hidroelektrana.
Zanimljivo je zapaziti da naš "izumitelj" misli da je priču o gravitaciji završio Newton, a da ju on eto nastavlja. A ja sam naivno mislio da su svi čuli za Einsteina. Oprostite dragi čitatelji, ovo moram reći samo za informaciju izumiteljima perpetuum mobilea: prije 105 godina izvjesni nam je Albert (i taj se u mladosti bavio patentima, ali iz drukčijih razloga) podario veličanstvenu opću teoriju relativnosti koja je dan-danas najbolja postojeća teorija znate li čega? Gravitacije!
Još vas nisam uvjerio da je Gravitana plus zapravo perpetuum moble? Dobro, adute sam čuvao za kraj. Evo prvog: ranije je naš "izumitelj" bez ustručavanja govorio o svojem uratku kao o perpetuum mobileu. Na svojoj je mrežnoj stranici bio napisao: "...što znači da se otvara jedno vrlo značajno područje u znanosti i gospodarstvu, osobito u području energetike, koja će rasti na principu restitutivnog postupka ili postupka koji osigurava povratak u prvobitno stanje potencijala utega ili cirkuliranje zadanih masa u nizu, na način da se stvara i predaje nova dodana vrijednost ili 'višak' energije u konzervativnom sustavu, što ruši temeljnu definiciju koju poznajemo kao PERPETUM MOBILE PRVE VRSTE, koji je u konfliktu s postojećom definicijom Zakona održanja." Ta stranica više nije dostupna kao http://gravitana.com.hr/ ali nije trajno nestala. Mreža ne zaboravlja. Postoji arhiv.
Evo i drugog aduta pa da završimo tu tužnu priču. Ne pamti samo mreža. Pamte i ljudi. Izvanredni profesor fizike s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu, Davor Horvatić, zna. Osim što dobro zna fiziku zna i za našega "junaka". Kaže ovako: "Zoran Deković je stari znanac na Fizičkom odsjeku PMF-a vezano uz njegov izum GRAVITANU. Razgovarao je s više profesora kroz godine i mi smo mu pokušali objasniti što je krivo u pretpostavkama. Ponekad bi zaboravio da je s nekim od nas već razgovarao i uzastopno slao dodatne pozive na provjeru i mjerenja. Činjenice da postoje duboki razlozi zašto postoje zakoni sačuvanja u ovom svemiru rezulitrali su nevjericom i nastavkom rada na tom izumu koji je u srži perpetuum mobile, dakle nemoguć kao izvor energije. Moram naglasiti da ta priča traje godinama. Dotični gospdin je prezentirao svoj rad i na FSB-u Sveučilišta uz Zagrebu, te je pokušvao dobiti financiranje za svoje projekte kroz državne agencije."
Eto, ako ste cirkusa željni, predstava počinje večeras u 19:00 u Galeriji Kupola Gradske knjižnice u Zagrebu. Oni manje otvorena uma mogu doći dan kasnije, u 18:00 u Knjižnicu i čitaonicu Bogdana Ogrizovića, na "razgovor o fizici, svemiru i koječemu drugome" koji ćemo voditi Saša Ceci i ja povodom izlaska njegove nove knjige Blesimetar Drugi. Blesimetar je, prema Anićevom Velikom rječniku hrvatskoga jezika, sprava za mjerenje blesavosti. Baždari se na izumiteljima perpetuum mobilea.