— Published on 01/01/2021 / Novosti.
Na samom kraju godine AAAS (Američko društvo za unapređivanje znanosti) tradicionalno poziva svoje članove da javno podijele svoju omiljenu znanstvenu knjigu za proteklu godinu. U tom duhu, s čitateljima Novosti dijelim svoje favorite, tri knjige s trostrukim zajedničkim nazivnikom: zahtjevne, pametne i važne.
Daniel C. Dennett: Darwinova opasna ideja–evolucija i smisao života (In.Tri, Zagreb, 2020.)
Slavni filozof Daniel Dennett bavi se filozofijom uma, vezano uz kognitivne znanosti, i filozofijom biologije, vezano uz evolucijsku biologiju. Od dvadesetak njegovih utjecajnih knjiga na hrvatski su dosad bile prevedene samo tri: Evolucija slobode (Algoritam, 2009.), Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava (Naklada Jesenski i Turk, 2009.) i Vrste umova: k razumijevanju svijesti (In.Tri, 2017.). Četvrti prijevod, Darwinova opasna ideja, pojavio se početkom 2020. kao djelo dokazanog tima: prevoditelja i izdavača Ivana Kraljevića te stručnog redaktora i pisca pogovora filozofa Pavela Gregorića. Najsažetije moguće: Dennett u ovoj knjizi pomno razmatra neke posljedice teorije evolucije. Daleko od toga da je knjiga "pristupačno i poticajno štivo za šire čitateljstvo", kao što to površno piše portal HoćuKnjigu. Knjiga je vrlo zahtjevna i traži posvećenog čitatelja koji je spreman misliti. S obzirom da Darwinova opasna ideja nije "knjiga za plažu", onda ni moje otkrivanje značenja naslova nije spojlanje: za dizajn (ili svrhu) nije nužan dizajner.
.
Zvonimir Šikić: Knjiga za klikeraše – logički pogled na čovjeka i društvo (Profil, Zagreb, 2020.)
Poznati matematičar Zvonimir Šikić sabrao je u knjigu veliku zbirku svojih sjajnih tekstova koje je godinama objavljivo na blogu. Teme iz prvog dijela knjige naizgled su samo društvene: ekonomija, tržište, novac, država, politika. Međutim, opisane su iz perspektive matematičara: kristalno jasno i očaravajuće poučno. Na isti način autor dalje piše o društvenoj nejednakosti (kao istaknuti sindikalist), vjeri (kao ateist), filmu i konačno o samoj matematici. Zadnja dva poglavlja (16. Logika i filozofija matematike te 17. Matematika oko nas) najzahtjevnija su za čitatelja nematematičara, traže pažljivo čitanje i promišljanje, ali vrijednog čitatelja nagrađuju posebnim zadovoljstvom proizašlim iz iznenadnog razumijevanja. To je ono kad vam klikne.
.
Stephen Hawking: Kratki odgovori na velika pitanja (V. B. Z., Zagreb, 2021.)
Legendarni fizičar Stephen Hawking umro je u ožujku 2018. U zadnjoj godini života započeo je pripremati svoje ranije tekstove o velikim pitanjima s namjerom da ih objedini u knjizi. Taj posao sam nije dovršio, no konačan izbor tekstova za tu knjigu napravili su njegovi suradnici i obitelj. Kćer Lucy, novinarka i spisateljica koja je s ocem već bila objavila niz znanstvenopopularizacijskih knjiga za djecu, napisala je dirljiv pogovor. Predgovor je napisao Eddie Redmayne, glumac koji je igrao Hawkinga u biografskom filmu iz 2014. godine Teorija svega. Uvod je napisao teorijski fizičar Kip Thorne, Hawkingov prijatelj koji je 2017. dobio Nobelovu nagrada za izravnu detekciju gravitacijskih valova. Između ostalog, u uvodu je opisao Hawkingove revolucionarne radove s Rogerom Penroseom, vezane uz crne rupe, za koje je Penrose Nobelovu nagradu dobio upravo ove godine. Thorne je skromno izjavio: "Oduvijek se klonim velikih pitanja. Nemam dovoljno vještina, mudrosti ili samopouzdanja da se njima pozabavim." Hawking se, s druge strane, nije ustručavao s njima uhvatiti u koštac. Knjiga Kratki odgovori na velika pitanja kompilacija je njegovih odgovora na deset pitanja o kojima vrijedi razmišljati: Postoji li Bog?, Kako je sve počelo?, Ima li u svemiru drugog inteligentnog života?, Možemo li predvidjeti budućnost?, Što je u crnoj rupi?, Je li moguće putovanje kroz vrijeme?, Hoćemo li preživjeti na Zemlji?, Trebamo li kolonizirati svemir?, Hoće li nas umjetna inteligencija nadmudriti?, Kako bismo trebali oblikovati budućnost?