— Published on 12/05/2010 / Jutarnji list.
blog STORM
Od svih dosad pročitanih knjiga odabrao sam tri najgore. Kriterij izbora bio je isti kao i motivacija za pokretanje bloga Storm: promocija znanosti i kritičkog mišljenja.
Knjige koje ovdje navodim NE preporučujem. Spominjem ih samo kao primjer lošeg štiva. Arthur Clarke jednom je prilikom predložio da bi na pojedine knjige trebalo staviti natpis kao na kutije cigareta: "Oprez! Čitanje ove knjige može ugroziti vaše mentalno zdravlje". Nakon gotovo četvrt stoljeća ljubavi prema knjizi izdvajam s popisa pročitanog tri, očajno loša, naslova: Tajne i misteriji svijeta, Molekule emocije i Bijeg od intimnosti. Navodim ih obrnutim redom: loš, gori, najgori.
(3) Anne Wilson Schaef, Bijeg od intimnosti: ovisnosti o seksu, romantici i vezi (Planetopija, 2008.), Escape from Intimacy: Untangling the "Love" Addictions: Sex, Romance, Relationships (HarperOne, 1990.)
Ovisnost i intimnost su zanimljive teme. Ako sudite samo po naslovu, lako ćete nasjesti (poput mene) i pokupiti knjigu. Prvi znak da nešto nije u redu dolazi s plačljivom pričom o rastavi: "Sjećam se kako zapravo nisam krenula putem ozdravljenja i kako sam morala izaći iz destruktivnog braka. Neprestano sam uvjeravala sebe i druge da suprug i ja jednostavno nismo uspjeli i da nam je brak propao." Da stvari definitivno idu u krivom smjeru očito je iz izjava: "Sve navedene ovisnosti opasne su po život", a "ozdravljenje je čudo". Prema Schaef, mi smo svi u smrtnoj opasnosti, ali postoji izlaz: "Program Dvanaest koraka najdjelotvorniji je put prema ozdravljenju". Program je, autorica bez srama priznaje, doslovno prepisan iz jedne knjige o alkoholizmu, a njezina se "inovacija" sastoji u promjeni riječi alkohol u dvije riječi: seks i ljubav. Koraci počinju ovako: 1. Priznali smo da smo bili bespomoćni pred ovisnošću o seksu i ljubavi... 2. Povjerovali smo da nam Moć uzvišenija od nas može vratiti zdravi razum... 3. Odlučili smo svoju volju i svoje živote predati u Božje ruke... I tako dalje, i tako dalje. Uglavnom, luda baba. Za nepovjerovati.
(2) Candace Pert, Molekule emocije: zašto se osjećate tako kako se osjećate (V.B.Z., 2006.), Molecules of emotions: Why You Feel the Way You Feel (Scribner Book Company, 1997.)
Ista uvodna priča. Emocije su važne. Zanimljiva tema. A tek mehanizam emocija? Prodano. A onda... šok i nevjerica. Mnogima će biti dovoljno reći da je predgovor knjizi napisao Deepak Chopra (prototip posrnulog liječnika kojega je "povukla" alternativa i New Age). O čemu, dakle, piše Candace Pert? Većina teksta je autobiografska i svodi se na žalopojke zbog jedne navodno nepravedno uskraćene nagrade. Autorica potom opisuje skandal koji se potrudila napraviti ne bi li silom dobila svoju nagradu. A onda opet, jao-jao što ju je sve nakon skandala snašlo. Jadno. A onda dolaze rečenice iz kojih proviruje ludilo: "A tada sam čula jači glas, koji nisam prepoznala kao svoj i koji nije govorio naglas već je odzvanjao u mojoj glavi. Taj snažan muški glas mi je zapovijedio: Ti bi to trebala učiniti... Što god bio taj glas - halucinacija, Božji glas, moja vlastita uzvišena mudrost - znala sam točno što mi je zapovjedio." Živi užas. Ali, može i gore.
(1) Sylvia Browne, Tajne i misteriji svijeta (V.B.Z., 2006.), Secrets and the mysteries of the world (Hay House, 2005.)
S pravom se možete pitati koji mi je vrag uopće bio da ovu knjigu uzimam u ruke. Ne znam. Dobio sam ju, doduše, preko časopisa za koji sam u to vrijeme pisao. Ne poričem ni to da me legende i mitovi privlače. U svakom slučaju, evo što kaže "djevojka iz Kansas Cityja koja je postala vidovnjakinjom". U uvodu ističe da se njezina istraživanja temelje na znanstvenim izvorima. Evo popisa tih izvora: internet (gotovo isključivo web stranica World Mysteries), "čitanje" polaganjem ruku na predmete (takozvana psihometrija), duhovni vodič Francine (Sylvia Browne tvrdi da je clairaudient tj. čuje glasove u svojoj glavi) i pokojna baka Ada (također vidovnjakinja). Toliko o znanosti. Par citata bit će dovoljno za dočaravanje stila knjige: "Pokazat ću vam koliko sam pametna", "dovoljno sam iskusna da znam kako nikad ništa ne treba odbaciti", "Mogu to reći bez ikakve lažne skromnosti: moja je baka bila suvremena svetica". Sylvia Browne također detaljno opisuje svoje valunge (možete li to vjerovati?), rastavu od prvog muža (već viđeno, zar ne?), svojeg profesora u večernjoj školi (nećemo se rugati, bar je iskrena): "bili smo jako bliski, jako smo se voljeli". Popis gluposti u knjizi je neizmjeran. Kopiram nekoliko njezinih velikih misli o znanosti: "znanstvenici... posjeduju veliku moć kojom mogu prikrivati nove informacije i istine" (teorije zavjere su neizbježni dio tog svjetonazora), "svatko može biti znanstvenik... samo bilježite činjenice dok ne prikupite više negativnih nego pozitivnih odgovora" (to je predodžba o znanosti koju Browne propagira u nama nedostižnoj nakladi), "Zato je pogrešna teorija o velikom prasku: ... To bi značilo da je Bog nesavršen, a to nije ni istinito ni logično" (rad vidovnjakinje temelji se, kao što je općepoznato, na istini i logici). Ovo je najgora knjiga koju sam ikad pročitao.
Što je zajedničko Schaef, Pert i Browne? Prvo, grozan stil. Pod time uglavnom mislim na njihove neukusne pikanterije isprepletene s tekstom glavne teme. Drugo, sve su one danas "predavačice, savjetnice i voditeljice radionica". Bave se isključivo prodajom svoje "mudrosti" odnosno iscjeljivanjem (čitaj: prodavanjem magle). Treće i najvažnije, sve tri autorice imaju natprosječnu vjeru u nadnaravno. Smatram da ih je upravo to odvelo u ludost. Sylvia Browne, doduše, od rođenja vozi punim gasom iracionalnosti. S obzirom na nedostatak ikakvog formalnog obrazovanja njezin je danjašnji svjetonazor razumljiv. Puno zanimljiviji fenomeni su Anne Wilson Schaef i Candace Pert. Njih su dvije stekle solidno znanstvno obrazovanje, doktorirale i radile neko vrijeme u znanosti. A onda su jednom času pukle.
Zanima me i brine, moram priznati, zašto se to događa? Zašto se nekim ljudima aktivira ta praiskonska vjera u nadnaravno koja zasjeni svaki razum, čak i onaj znanstveni koji je godinama uvježbavan da bude racionalan?