— 23/10/2013 // HAZU, Zagreb
predavanje na skupu “Promicanje i komuniciranje znanosti II”
U leksikonima, rječnicima i enciklopedijskim člancima posvećenima fizici mogu se naći odgovori na pitanja o temeljnim pojavama i zakonima fizike. Epohalno djelo Hrvatsko-njemačko-talijanski rječnik znanstvenoga nazivlja Bogoslava Šuleka, tiskano u Zagrebu 1875. godine (pretisak: Globus, Zagreb, 1990), obuhvaća brojne hrvatske nazive za pojmove iz prirodnih znanosti i njihove istovrijednice na nekoliko stranih jezika. Neke hrvatske riječi iz Šulekova rječnika trajno su prihvaćene, no mnogi su nazivi za pojmove iz fizike danas neprikladni ili zastarjeli. Godine 1959. u Puli je tiskan Rječnik fizike autora Stjepana Ivezića, namijenjen učenicima srednjih škola. Taj rječnik donosi preko 2000 pojmova s definicijama i objašnjenjima. Osnovni pojmovi iz fizike mogu se naći u prijevodu knjige The Hutchinson Pocket Dictionary of Physics iz 1993. godine (prijevod Predraga Raosa, Mozaik knjiga, 2001). Zvonimir Jakobović autor je Leksikona mjernih jedinica (1981, 2008) i Leksikona mjernih veličina (2009), a Vladis Vujnović Rječnika astronomije i fizike svemirskoga prostora (Školska knjiga, Zagreb, 2004). Leksikografski članci djelomično posvećeni fizici mogu se naći i u Tehničkoj enciklopediji, Hrvatskoj enciklopediji i Tehničkom leksikonu Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža.
Suvremenim i pedagoški usmjerenim pristupom temeljnim pojmovima fizike odlikuje se Leksikon fizike autorice Vjere Lopac (Školska knjiga, 2009). Knjiga je namijenjena učenicima, studentima, nastavnicima fizike, autorima, prevoditeljima i novinarima. Obuhvaća oko 2100 pojmova iz temeljne fizike, s definicijama, objašnjenjima i engleskim nazivima, brojnim ilustracijama, tablicama i biografskim podacima. Leksikon fizike je prikladan za pretraživanje pojmova i za popularizaciju spoznaja o otkrićima, znanstvenicima i povijesnim razdobljima u raznim područjima fizike.
Razvitak fizike i današnji ubrzani rad na strukovnom nazivlju sve više usmjeravaju pretraživanje prema izvorima s interneta. U tom je smislu od posebne važnosti novi projekt Hrvatske zaklade za znanost STRUNA (STRUkovno NAzivlje) u kojem je jedan od najopsežnijih segmenata posvećen upravo fizici. Na tom projektu radi grupa istaknutih fizičara, terminologa i jezikoslovaca, a njezin je veći dio već objavljen i otvoren široj zainteresiranoj zajednici putem baze podataka Struna (http://struna.ihjj.hr/). Prednost Strune je u njezinoj svestranosti i fleksibilnosti, jer se podaci upotpunjuju s razvitkom znanstvenih istraživanja u fizici i s novostima u hrvatskoj i međunarodnoj terminologiji. U računalnu bazu Struna uneseni su pojmovi iz fizike te njihovi preporučeni nazivi na hrvatskom, engleskom i nekim drugim jezicima. Uz njihove definicije mogu se naći i korisne napomene te dopušteni, nepreporučeni i predloženi nazivi. S pomoću prilagođene tražilice doznaju se podaci o nekom pojmu iz fizike, ali i njegova povezanost s pojmovima i nazivima u drugim znanostima. Računalna baza naziva svestrana je i fleksibilna te ujedinjuje prihvatljivi način popularizacije znanja o fizici i njegova prenošenja široj znanstvenoj, školskoj i općoj populaciji s najnovijim načelima suvremene lingvistike i terminologije.