— Objavljeno 10/04/2012 / Priroda 1011, 04/12.
Struna je vrlo stara riječ. Podrijetlo joj je najvjerojatnije praslavensko, jer osim u hrvatskom postoji još u ruskom (струна) i poljskom (struna) jeziku. Izvorno je značila dlaku iz konjskog repa ili grive, no već se u staroslavenskom jeziku doseg pojma proširio i na žicu. Danas pod strunom mislimo prvenstveno na elastičnu nit (od metala ili umjetnih vlakana) koja je dio žičanog instrumenta, primjerice violine, harfe ili klavira. Uglavnom, struna je nategnuta na glazbeni instrument i svojim titranjem stvara zvuk. Također, u teorijskoj fizici struna je hipotetska mikroskopska struktura čijim se modovima titranja objašnjavaju sve čestice i međudjelovanja. I u kozmologiji postoji pojam strune – ovaj put makroskopske strukture. Kozmička struna je hipotetska te iznimno tanka i dugačka zatvorena nit, s ogromnom koncentracijom energije, koja je nastala u vrlo ranoj fazi razvoja svemira. No, struna iz pitanja mjeseca (Priroda 03/12) nema veze ni s glazbom ni s teorijskom fizikom. Ta struna je nešto sasvim drugo. Radi se o akronimu za strukovno nazivlje.
STRUNA je, najkraćim riječima, terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja. Ona je, prošli mjesec, otvorena za javnost i dostupna je na online. U toj se bazi sustavno prikuplja, stvara, obrađuje i tumači nazivlje različitih struka (zasad samo njih deset: brodostrojarstva, fizike, građevinarstva, kartografije i geoinformatike, kemije, korozije i zaštite materijala, polimerstva, stomatologije, strojnih elemenata te zrakoplovstva). U tijeku je rad na nazivlju iz još tri struke: antropologije, pomorstva i prava Europske unije. U tijeku je, također, natječaj za potporu projektima izgradnje nazivlja onih struka koje još nisu zastupljene u bazi.
Inače, projekt izgradnje hrvatskoga strukovnog nazivlja pokrenut je na inicijativu Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika. Od 2008. godine do danas financira ga Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ), a projekt koordinira Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ). Institut, kao nacionalni koordinator, pruža terminološku, kroatističku i tehničku podršku svim prihvaćenim projektima. Stručnjaci jezikoslovne struke s Instituta ravnopravno surađuju sa stručnjacima pojedinih struka nastojeći okupiti i uskladiti stručne nazive na hrvatskome jeziku. Strukovno nazivlje bitna je sastavnica hrvatskoga standardnog jezika. Stoga je skrb o tom nazivlju jedna je od važnih zadaća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Strukovno nazivlje je, nadalje, ključ stručnoga i znanstvenoga sporazumijevanja. Premda je jezik izvornih znanstvenih radova redovito engleski, postoje brojne situacije u kojima stručne i znanstvene nazive treba pisati na hrvatskom jeziku: udžbenici, znanstvena izvješća, vijesti u medijima, popularne knjige i popularna predavanje te prijevodi knjiga.
Osobno sam sudjelovao u radu Strune iz područja fizike. Voditeljica za fiziku bila je prof. dr. sc. Vjera Lopac, autorica poznatog Leksikona fizike (Školska knjiga, 2009). Profesorica Lopac okupila je desetak suradnika koji su bili zaduženi za različita potpodručja fizike. Rad se odvijao u više etapa: od autorskog predlaganja naziva i pisanja definicija do pregleda urednika, terminologa i jezičnnog savjetnika. U Struni zasad postoji više od 2000 obrađenih i preporučenih naziva iz fizike, a još tisuću njih čeka završnu provjeru.
Osim spomenutog Leksikona fizike, dosad gotovo nije bilo djela koja bi davala sustavan i leksikografski pregled postojećeg nazivlja u fizici. Rijetke su iznimke knjige Zvonimira Jakobovića: Leksikon mjernih veličina (Školska knjiga, 2009) i Leksikona mjernih jedinica (Školska knjiga, 2008) te knjiga Vladisa Vujnovića Rječnik astronomije i fizike svemirskoga prostora (Školska knjiga, 2004). Svi ti leksikoni i rječnici pokrivaju tek ograničeni dio struke. Osim toga, većini korisnika nisu bili pri ruci kad su im stručni termini trebali. Tražilica Strune dostupna je dadonoćno svima koji ju trebaju: učenicima i studentima koji pišu radove, autorima i urednicima udžbenika, novinarima koji pišu vijesti, prevoditeljima i urednicima popularnih knjiga te znanstvenicima koji pišu prijedloge projekata i izvješća.
Kao što sam već rekao u uvodu svojeg gimnazijskog udžbenika iz fizike Pojmovi i koncepti (Neodidacta, 2010) – riječi su važne. U fizici one često imaju mnogo preciznije značenje nego u svakodnevnom životu. Naše razumijevanje i sporazumijevanje jako ovisi o tome koliko dobro poznajemo stručno nazivlje. U tom je smislu važnost Strune velika. Valja znati da je terminološka baza hrvatskoga strukovnog nazivlja sada postoji i da za njom možemo lako posegnuti kad god nam zatreba.