— Objavljeno 26/10/2019 / Bug.hr.
Slavni popularizator znanosti objavio je knjigu svojih odabranih odgovora – o znanosti, vjeri, filozofiji, životu – na brojna pisma koja je godinama primao od gledatelja i čitatelja iz cijelog svijeta
Pretpostavljam da malotko u Hrvatskoj Neil deGrasse Tysona poznaje baš po knjizi Postanci: milijarde godina evolucije svemira (Izvori, 2008.), jednoj od njegovih petnaestak dosad objavljenih knjiga i jedinoj koja je prevedena na hrvatski. Široj javnosti Tyson je sigurno poznatiji kao voditelj američke znanstvene televizijske serije Kozmos, svojevrsnog nastavka istoimene serije iz 1980. godine koju je bio vodio legendarni Carl Sagan. Poveznice nekadašnjeg Saganovog Kozmosa i današnjeg Tysonovog Kozmosa nisu tek isti naslov i slična koncepcija serije od 13 nastavaka. Ključna poveznica je Ann Druyan, Saganova udovica, koja je u oba slučaja bila izvršna producentica.
Poput Sagana, Neil deGrasse Tyson je astrofizičar, pisac, voditelj i karizmatični znanstveni komunikator (ta novokovanica bi trebala obuhvatiti nešto više od popularizatora; dok popularizator tek piše i govori o znanstvenom području kojim se bavi, komunikator širu javnost informira i educira te dijeli entuzijazam i podiže svijest o raznim temama vezanim uz prirodne znanosti). Ako robujete predrasudama o crncima iz Bronxa, vrijeme je da ih se oslobodite. Neil deGrasse Tyson u tom dijelu New Yorka proveo je svoje djetinstvo, tamo se zaljubio u astronomiju i navodno je već s 15 godina držao javna predavanja o svemiru. A Carl Sagan mu nije bio samo idol s televizijskog ekrana, kao nekima od nas, nego ga je osobno upoznao kao 17-godišnjak.
Diplomirao je fiziku na Harvardu, a doktorirao na Sveučilištu Columbia. Bavio se opažačkom kozmologijom i evolucijom zvijezda. Radio je na više američkih sveučilišta, među ostalima i na Princetonu. Od 1996. (a to je godina u kojoj je umro Carl Sagan) Neil deGrasse Tyson postaje voditelj poznatog planetarija Hayden smještenog u njujorškom Central Parku. Osim brojnih knjiga piše kolumne o astronomiji te govori u dokumentarcima i obrazovnim serijama na radiju i televiziji. Konačno, 2014. dolazi novi Kozmos i planetarna popularnost. Osim brojnih nagrada primio je čak dvadeset počasnih doktorata.
.
Osobna strana velikog edukatora
Časopis People napisao je, 2000. godine, da je Neil deGrasse Tyson najseksi astrofizičar. A sve što je seksi u današnjoj Americi može biti problematično. Naime, dovoljno je da netko samo pomisli da ste ga krivo pogledali pa da zaradite ozbiljnu optužbu za seksualno uznemiravanje (kod nas je upravo suprotno, aktere grupnog silovanja obazrivo se tretira kao da su žrtve). Ne znam je li Tyson nekoga samo krivo pogledao ili stvarno silovao, no krajem prošle godine su ga četiri žene optužile za seksualno uznemiravanje. Odmah su na led stavljeni i druga sezona Kozmosa i talk show StarTalk i Tysonova pozicija voditelja planetarija Hayden. Neugodna situacija trajala je više mjeseci, no istraživanje je, čini se, pokazalo da su optužbe lažne.
U svakom slučaju, kad Tysona prosuđujemo na temelju njegovih misli i stavova, koje možemo naći u djelu Pisma astrofizičara, onda nalazimo toplu i humanu osobu. Knjiga sadrži 101 pismo, a podijeljena je na četiri cjeline: Etos, Kozmos, Patos i Kairos. U Etosu obrađuje nadanja, razmišljanja i izvanredne tvrdnje (za koje je Sagan rekao da traže izvanredne dokaze). U Kozmosu se bavi filozofijom, opovrgavanjem znanosti i pismima mržnje. U Patosu govori o životu i smrti, tragediji i o vjerovanju. Konačno, Kairos obuhvaća pisma na temu školskih dana, roditeljstva i suprostavljanja.
.
Gost Znanstvenog salona Michaela Shermera
Michael Shermer, američki znanstveni pisac i osnivač međunardne organizacije The Skeptics Society, vodi, između ostalog, Science Salon – niz razgovora s istaknutim svjetskim misliocima, učenjacima, znanstvenicima, često povodom izlaska neke njihove nove knjige. Nedavno je gost Science Salona bio Neil deGrasse Tyson, a povod je bila Tysonova zadnja knjiga Pisma astrofizičara.
Tyson je govorio o napretku znanosti, o odnosu znanosti i religije, o pitanjima kako i zašto. Nezaobilazna je, naravno, bila tema o Plutonu. Amerikanci, naime, još nisu preboljeli brisanje Plutona s popisa planeta, a Neil deGrasse Tyson je često javno iznosio argumente zašto je to bilo potrebno redefinirati pojam planeta. Zanimljiva je bila i diskusija o rasizmu i razvoju stavova Amerikanaca po tom osjetljivom pitanju. Shermer i Tyson raspravljali su više od sata, a cijeli se razgovor može poslušati na mrežnoj stranici Science Salona ili skinuti u mp3-formatu.