— Objavljeno 01/10/2023 / Bug.hr.
Na mjestu slavnog radioteleskopa Arecibo, koji se zbog oštećenja bio urušio u prosincu 2020., neće se graditi novi opservatorij nego edukacijski centar Arecibo C3 za prirodne i informacijske znanosti
U poznatoj sceni filma Kontakt, snimljenog prema istoimenom romanu Carla Sagana, Ellie (Jodie Foster) zadivljeno stoji ispred ogromnog radioteleskopa. To je Arecibo u Portoriku. S reflektorom promjera 305 metara, izgrađenim u prirodnoj udubini (vrtači), bio je najveći jednoantenski radioteleskop na svijetu više od pola stoljeća, od 1963. pa do 2016. (kad je rekorder postao kineski radioteleskop FAST).
Povijest legendarnog opservatorija
Portoriko je karipski otok u Srednjoj Americi, između Atlantika i Karipskog mora. Pridružena je država SAD-a i strateški važno područje na kojem su Sjedinjene Države sredinom 20. stoljeća odlučile izgraditi veliki radiodetektor. No, motivacija nije bila astronomija. Uređaj je bio namijenjen ranom otkrivanju dolazećih projektila u ionosferi (to je područje atmosfere od 50 km pa sve do 1000 km nadmorske visine). Tako je to uglavnom bilo od 1963. do 1969. godine. Onda je vojsci ta igračka dosadila pa ju je prepustila nacionalnoj zakladi za znanost. Upravu nad opservatorijem preuzelo je Sveučilište Cornell. Jedan od profesora na Cornellu tada je bio i Carl Sagan.
U pola stoljeća znanstvenih istraživanja teleskopom Arecibo ostvareni su brojni uspjesi. Primjerice, otkriven je prvi egzoplanet, 1992. godine. Preciznije: Arecibo je 1990. otkrio pulsar PSR B1257+12 s anomalijama u signalu. Onda su 1992. te anomalije objašnjene: oko pulsara su orbitirala dva planeta, nazvani su Poltergeist i Phobetor. Preciznija opažanja, 1994. godine, pokazala su da postoji i treći planet, Draugr. Danas znamo za više od 5500 egzoplaneta.
Nadalje, teleskopom Arecibo otkriven je, 1974. godine, dvojni sustav pulsara PSR 1913+16 iz čije je promjene perioda, mjerene dugi niz godina, posredno potvrđeno postojanje gravitacijskih valova. Za to otkriće su Hulse i Taylor dobili Nobelovu nagradu 1993.
Godine 2012. i 2015. teleskopom Arecibo otkrivene su brze provale radiovalova. To su tajanstvene pojave za koje još nismo sigurni što ih izaziva. Moguće da nastaju u sudarima zvijezda.
Prva poruka namjerno poslana mogućoj izvanzemaljskoj civilizaciji bila je poruka koju je teleskop Arecibo odaslao 1974. godine prema skupu od 300 000 zvijezda udaljenom oko 25 000 svjetlosnih godina. Binarni kod poruke odaslan radiovalovima sadrži skicu čovjeka, prikaz Sunčevog sustava i neke znanstvene.
Teleskopom Arecibo zatim su mapirani brojni asteroidi, precizno je izmjerena rotacija Merkura oko svoje osi. Pokazalo se da Merkurov dan traje 59 zemaljskih dana, a ne 88 kako se ranije mislilo. Kod Venere, Arecibo je radivalovima mapirao površinu koja optičkim teleskopima nije vidljiva zbog debelog sloja oblaka kojima je Venera stalno okružena.
U središtvu maglice Rakovica teleskopom Arecibo otkriven je kompaktni objekt koji čiji je period rotacije samo 33 milisekunde! (Period rotacije Zemlje je 24 sata). Tada se spoznalo da u središtima maglica nije bijeli patuljak, kako se ranije mislilo, nego pulsar, brzorotirajuća neutronska zvijezda.
Dramatični kraj teleskopa
Od 2000. godine, za opservatorij Arecibo, stvari su lagano krenule nizbrdo. Financiranje se smanjivalo, sve se češće govorilo o završetku rada slavnog teleskopa. I to se tako vuklo do kraja 2020. godine kad su prirodne sile presudile. Jedan od uragana nepopravljivo je oštetio kablove koji su prijemnik teleskopa držali 150 metara iznad središta reflektora. Konačno, 1. prosinca 2020. konstrukcija se urušila, prijemnik s platformom mase oko 900 tona pao je na reflektor. Snimka tog pada obišla je svijet i duboko potresla astronomsku zajednicu. Arecibo nije bio tek jedan teleskop. Bio je simbol radioastronomije.
Novo doba Areciba
Što dalje? Neko je vrijeme još tinjala nada da će Arecibo biti obnovljen ili da će novi radioteleskop biti izgrađen na mjestu starog. No, konačna je odluka da će na tom mjestu astronomska istraživanja biti završena. Umjesto toga, nacionalna zaklada za znanost SAD-a uložit će u idućim godinama 5.5 milijuna dolara u izgradnju i razvoj edukacijskog centra nazvanog Arecibo C3. Taj C3 znači tri prioriteta na C: Culturally Relevant and Inclusive Science Education (znanstveno obrazovanje koje je neizostavni dio kulture), Computational Skills (računalne vještine) i Community Engagement (uključivanje društvene zajednice). Eto. Plemenito. Možemo biti nostalgični, ali ne i nezadovoljni. Radioastronomija danas ima više aktivnih instrumenata nego ikada prije.