Ross 128 b: novi hit na top-listi zemljolikih planeta

— Published on 27/11/2017 / Bug.hr.

Nastavlja se intenzivna potraga za planetima izvan Sunčevog sustava. Prema NASA-inom arhivu ekstrasolarnih planeta, do 17. studenog 2017. bilo je potvrđeno 3558 planeta. Od prve pouzdane detekcije, 1992. godine, do danas broj otkrivenih ekstrasolarnih planeta eksponencijalno raste. Najzanimljiviji među njima su oni koji su slični Zemlji. Ili oni koji su našem planetu najbliži. Nedavno otkriveni ekstrasolarni planet Ross 128 b zanimljiv je na oba načina: vrlo je sličan Zemlji i zasad je drugi po udaljenosti od Zemlje. Osim toga, njegova matična zvijezda je relativno mirna, rijetko emitira bljeskove snažnog ultraljubičastog ili rendgenskog zračenja koji bi mogli sterilizirati planet. Temperatura na površini procijenjena je na vrijednost između −60°C i +20°C. Što znači da bi voda, ako je ima, mogla biti u tekućem stanju. Sve u svemu, fino mjesto. I relativno blizu – samo 11 svjetlosnih godina od Zemlje.


Popis zemljolikih planeta

Katalog nastanjivih ekstrasolarnih planeta trenutačno sadrži 53 objekta. Jedan je podzemaljske veličine (poput Marsa), 30 ih je nadzemeljske veličine (poput Neptuna), a 22 su veličinom vrlo slična Zemlji. Prvi od 22 zemljolika planeta, na konzervativnom popisu, je Proxima Centaura b, koji je od Zemlje udaljen samo 4,2 svjetlosne godine. O njemu sam na portalu BugOnline pisao u kolovozu prošle godine u tekstu Proxima Centaura b: Crvena točka u beskraju. Drugi na konzervativnom popisu, što znači sa strožim kriterijima nastanjivosti, je TRAPPIST-1 e. To je jedan od sedam zemljolikih planeta koji orbitiraju oko patuljaste zvijezde TRAPPIST-1, udaljene od Zemlje 39 svjetlosnih godina. O otkriću tih sedam ekstrasolarnih planeta također sam već pisao, u ožujku ove godine za Novosti u tekstu Zvijezda i sedam zemljolikih planeta. Ross 128 b našao se kao četvrti na optimističnom popisu, što znači s blažim kriterijima nastanjivosti. Oba se popisa neprekidno korigiraju i, za razliku od glazbenih top-lista, neprekidno rastu.


Ross 128 b

Ross 128 b otkriven je detektorom HARPS (High Accuracy Radial velocity Planet Searcher) smještenom na teleskopu ESO 3,6 m opservatorija La Silla u Čileu. S obzirom da je detektiran metodom radijalnih brzina, koja je objašnjena u spomenutom tekstu Proxima Centaura b: Crvena točka u beskraju, jedini zasad pouzdani fizički parametar je masa. Ross 128 b ima masu 35% veću od mase Zemlje. Kad bi po sastavu odgovarao Zemlji onda bi mu polumjer bio otprilike 10% veći. Matična zvijezda mu je tipa crveni patuljak i 20 puta bliža nego nama Sunce, točno kao u slučaju ekstrasolarnog planeta Proxima Centaura b. Starost matične zvijezde dvostruko je veća od starosti Sunca što znači da je bilo jako puno vremena da se eventualno razvije neki oblik života.

Ross 128 b ima orbitalni period od samo 10 dana ili kolokvijalno: “godina” mu traje 10 Zemaljskih dana. S druge strane, “dan” i “noć” mu, čini se, traju beskrajno dugo. Naime, s obzirom na blizinu planet je vrlo vjerojatno plimno zaključan, kao Mjesec za Zemlju. To znači da je stalno okrenut istom stranom prema matičnoj zvijezdi, odnosno da je na jednoj strani vječni dan, a na drugoj strani vječna noć. To nije samo usputna zanimljivost nego je izuzetno važan faktor za oblikovanje eventualnog života. Bez ciklusa dan-noć i bez godišnjih doba život je moguć, ali definitivno mora biti drukčije ustrojen.

Još jedna zanimljivost vezana uz Ross 128 b: taj ekstrasolarni planet, zajedno sa svojom matičnom zvijezdom, putuje prema nama. Ništa u svemiru ne miruje, jasno. Ali je zgodan podatak da planet koji je potencijalno naseljiv, i koji već možda nosi neki oblik života, juri prema Zemlji. Relativna brzina približavanja je otprilike 25 km/s što znači da će za nekih 79 000 godina biti bliže Zemlji nego što je to sada Proxima Centaura b.


Ekstremno veliki teleskop

Orijentacija orbitalne ravnine planeta Ross 128 b je takva da, sa Zemlje, nije opaziv tranzit (prijelaz planeta preko diska zvijezde). Zato se sastav atmosfere neće moći odrediti svemirskim teleskopom James Webb, koji bi trebao biti u Zemljinoj orbiti već 2019. godine. Sastav atmosfere planeta Ross 128 b moći će se odrediti tek idućom generacijom velikih zemaljskih teleskopa, primjerice teleskopom ELT (Extremely Large Telescope). Njegova gradnja počela je ove godine, a trebao bi proraditi tek 2024.

Tih sedam godina, koliko će trajati gradnja teleskopa, Ross 128 b će, skupa sa svojom zvijezdom, juriti prema nama brzinom od 25 km/s ili 90 000 km/h. Koliko će nam biti bliže? Zanemarivo. Oko 5 milijardi kilometara, što je otprilike sadašnja udaljenost od Zemlje do Plutona. U svjetlosnim godinama to je 0,0006 što je pak manje od pogreške mjerenja udaljenosti zvijezde Ross 128, koja iznosi 0,02 svjetlosne godine. Jezikom eksperimentalne fizike, kad mi izgradimo ELT, Ross 128 b bit će tamo gdje je i sada.


Postoje li Rossovci?

Još relativno nedavno, 1990. godine, mogli smo samo nagađati – otprilike kao Giordano Bruno, 1600. godine – da postoje "mnogi svjetovi slični našem". Danas to pouzdano znamo. Doduše, i dalje se jednako pitamo postoji li tamo netko sličan nama. Ili barem netko inteligentan s kim bismo mogli komunicirati.

Najbolji odgovor na to pitanje, koji sam ikad čuo, dao je Carl Sagan u tekstu "Zmaj u mojoj garaži" objavljenom kao 10. poglavlje njegove izvanredne knjige Svijet progonjen demonima - znanost kao svijeća u tami (Naklada Jesenski i Turk, 2000.) Pročitajte cijelu tu knjigu, ako dosad niste. Ovdje navodim, s dopuštenjem izdavača, cijeli odlomak sa Saganovim odgovorom:

Često me pitaju: "Vjerujete li u izvanzemaljsku inteligenciju?" Odvraćam sa standardnim argumentima - da tamo gore postoje mnoga mjesta, da su molekule života posvuda, koristim riječ milijarde, i tako dalje. Potom kažem da bi me vrlo iznenadilo da ne postoji izvanzemaljska inteligencija, ali naravno da zasad ne postoje nikakvi uvjerljivi dokazi za nju.

Često, nakon toga, me pitaju: "Što stvarno mislite?" Kažem: "Upravo sam vam rekao što stvarno mislim."

"Da, ali što osjećate u svom srcu?"

Ali, ja ne pokušavam misliti svojim srcem. Ozbiljan sam u vezi s razumijevanjem svijeta, ne mislim ni sa čim drugim do sa svojim mozgom, i ma koliko to drugo moglo biti privlačno, vjerojatno je da će me odvesti u nevolje. Stvarno, sasvim je u redu pričekati sa sudovima sve dok se ne pojave dokazi.