— Published on 17/08/2015 / Bug.hr.
"Znanost i religija se izvrsno slažu." To je tvrdnja koju revno zastupa valjda svaki znanstvenik-vjernik. Još nisam našao iznimku od tog pravila. Niti sam čuo ijedan suvisli argument za tu tvrdnju. Osobno smatram da se znanost – mislim isključivo na prirodnu znanost – i religija uopće ne slažu. Po definiciji. Religija se temelji na vjeri, a znanost na sumnji. To je dijametralna suprotnost u samim temeljima. Postoji obilje primjera, no zadržat ću se samo na onome koji me potaknuo na pisanje ovog teksta: prosvjedu na Havajima protiv gradnje novog tridesetmetarskog teleskopa (TMT-a). Prema havajskoj religiji vrhovi otoka su sveta mjesta, a najsvetiji od svih je vrh vulkana Mauna Kea. I astronomima je taj vrh "svet", ali u drugom smislu. To je, naime, jedno od tri najpogodnija mjesta na svijetu za smještaj astronomskog opservatorija. Štoviše, tamo već postoji opservatorij i to više od pola stoljeća. Trenutno sadrži trinaest teleskopa, a dosad se protestiralo protiv gradnje svakoga od njih. No, ovaj su put stvari uzele maha. Zagovornicima svetosti mjesta priključili su se borci za očuvanje okoliša (premda je gore potpuna pustoš, a svaki se teleskop na kraju mora demontirati i vratiti okolinu u prvobitno stanje), borci za neovisnost (koji žele oslobođenje od Amerikanaca) i demonstratori-hobisti (okupljeni pod parolom "Mi smo Mauna Kea"). Od skromnog cilja, sprečavanja gradnje TMT-a, ambicije demonstratora porasle su na uklanjanje svih teleskopa opservatorija Mauna Kea, oslobađanja Havaja od Amerike pa sve do spašavanja "planeta na izdisaju". Ne tvrdim da su svi ti zahtjevi potpuno neopravdani. Pa čak ni zahtjev od kojega je sve krenulo – da se poštuje činjenica da je autohtonom stavovništvu to mjesto sveto. Samo tvrdim da su religijski motivi nepotrebno ugrozili opstojnost jednog od najboljih astronomskih opservatorija na svijetu.
Astronomski opservatorij je posebno pogodno mjesto na kojem se redovito provode znanstvena opažanja nebeskih objekata i pojava. Pogodnost podrazumijeva što veći broj vedrih noći, što manje svjetlosnog onečišćenja te suh i čist zrak bez turbulencija. Svi ti uvjeti zadovoljeni su na nekim visokim planinskim vrhovima. Tri najbolja mjesta na svijetu koja danas udomljuju astronomske opservatorije su: čileanska pustinja Atacama (opservatorij La Silla), vrh kanarskog otoka La Palme (opservatorij Roque de los Muchachos) i vrh najvećeg havajskog otoka (opservatorij Keck). Vulkanski vrh La Palme, na kojem povremeno radim, detaljnije sam opisao u tekstovima: Astronomija na psećim otocima i Roque de los Muchachos – najbolji europski astronomski opservatorij. Paranal u Atacami nedavno je odabran kao mjesto za smještaj budućeg Južnog opservatorija CTA, najvećeg niza gama-teleskopa na svijetu, u čijoj pripremi sudjeluje i hrvatska grupa astrofizičara.
Najveći havajski otok sličan je kanarskom otoku La Palmi. Oba su vulkanskog podrijetla. Samo je vrh La Palme 2400 m nad morem, a vrh Mauna Kea čak 4200 m nad morem. Većina tih vulkanskih planina je pod morem. Mjerena od oceanskog dna, Mauna Kea je viša od 10000 m, dakle viša od Mount Everesta. Vulkan je nastao prije nekih milijun godina, a zadnji put eruptirao prije otprilike 4000 godina. Procjenjuje se da su starosjedioci na Havaje stigli između 300. i 800. godine, s drugih polinezijskih otoka. Donijeli su svoju kulturu i svoju religiju, politeističku naravno. Bez dodira sa zapadnom civilizacijom bili su najmanje jedno tisućljeće, sve do dolaska kapetana Cooka, 1778. godine. Danas cijelo havajsko otočje ima oko 1,4 milijuna stanovnika, a najveći otok – Havaji – oko 180 tisuća stanovnika, baš kao Split. Havajskih starosjedioca ima tek 5%. Najvažnija havajska riječ je aloha, što danas najčešće znači ljubav i služi kao pozdrav. Izvorno, aloha je povezana s božanskim. Rekao bih da ne bismo puno promašili kad bismo aloha preveli s bok. S tim da je naš bok izgubio značenje boga i ljubavi dok je havajski aloha to značenje u potpunosti zadržao. Aloha je puno više od bok, ta riječ simbolizira havajsku kulturu i tradiciju.
Ne smatram da baš svu tradiciju treba, pod svaku cijenu, zauvijek čuvati. Pogotovo ne smatram da sva vjerovanja treba čuvati. No, ljudi koji ih žele čuvati imaju na to pravo. Problem je samo što se s vremenom povećava napetost između starih vjerovanja i novih znanstvenih spoznaja. A onda se povremeno događaju potresi poput: "Nećemo teleskope na svetoj planini."
Premda se mora priznati da je ta vrsta sukoba znanja i vjerovanja prilično bezazlena u odnosu na sukobe koje gotovo svakodnevno izazivaju militantne religije i ideologije. Havajska je religija daleko od militantne. Uostalom, teleskopi su u suživotu sa svetom planinom već pola stoljeća. Demonstracije bi mogle rezultirati većim uvažavanjem havajske tradicije i havajskih vjerovanja. U tom su smislu potpuno opravdane. Iskreno se nadam da će Havajke i Havajci uskoro naći kompromis s astronomima, pružiti ruke i reći aloha. Takve nade, nažalost, uopće nemam kad se radi o sukobu nekih monoteističkih religija i znanosti.