— 24/10/2013 // HAZU, Zagreb
predavanje na skupu “Promicanje i komuniciranje znanosti II”
Nastavni planovi i programi iz fizike, kemije i biologije za osnovne i srednje škole u Hrvatskoj temelje se, barem načelno, na suvremenim znanstvenim spoznajama o prirodi. Ciljevi tih planova i programa poklapaju se s ciljem prirodnih znanosti, a to je razumjevanje pojava u prirodi. Još važnije, planovi i programi naglašavaju, posebno oni iz fizike, da nastava učenicima treba omogućiti upoznavanje s metodama znanstvenog istraživanja te razvijanje sposobnosti znanstvenog mišljenja. Sve to zvuči upravo sjajno.
No, kakvo je stanje u praksi? Na temelju nastavnih planova i programa autori pišu udžbenike. Međutim, hrvatski udžbenici iz fizike, kemije i biologije rijetko spominju, ili uopće ne spominju, riječ znanost. Još se rjeđe upuštaju u definiranje znanosti i znanstvene metode. A o razvijanju sposobnosti znanstvenog mišljenja da se i ne govori. To se valjda pretpostavlja da će doći samo po sebi, pukim memoriranjem stručnih naziva i formula.
Od tri spomenuta prirodoslovna predmeta čini se da je daleko najgore stanje u biologiji. Razlika naših udžbenika biologije i, primjerice, leksikona iz biologije je u tome što prvi pojmove navode po tematskim skupinama, a drugi abecedno. Ostalo je manje-više isto, nabrajanje pojmova i njihovih definicija. Učenje biologije svodi se na vježbe iz memoriranja (prema iskustvu roditelja), a razumijevanje nije neophodno. U fizici je situacija nešto bolja, u kemiji zasad možda najbolja. U izlaganju će biti pokazani loši primjeri jednog našeg osnovnoškolskog udžbenika fizike i jednog našeg srednjoškolskog udžbenika biologije.
Konačno, kao druga krajnost, iznimno dobar primjer početnice iz prirodoslovlja za brucoše biologije, bit će predstavljena knjiga Johna Ellisa How Science Works: Evolution: A Student Primer (Springer, 2010). Takva, čak ni donekle slična, početnica ne postoji u hrvatskom obrazovnom sustavu. Knjiga prati uvodni kolegij biologije koji je profesor Ellis držao na britanskom Sveučilištu Warwick. Kao primjer funkcioniranja znanosti uzima, naravno, Darwinovu teoriju evolucije te navodi potvrde za evoluciju, kao poseban primjer, evoluciju oka. No, prije konkretnih poglavlja iz biologije počinje s dva uvodna poglavlja o znanosti. Prvo poglavlje, Two Ways of Explaining the World, objašnjava razliku između naturalizma i supernaturalizma te govori o nekompatibilnosti znanosti i religije. To je zapravo duboko pitanje neslaganja svjetonazora iz kojeg, prema autoru, proizlaze svi kasniji nesporazumi. Drugo poglavlje, How Scienece Works, između ostalog naglašava važnost definiranja pojmova, zatim jasno i vrlo precizno objašnjava glavne korake znanstvene metode te, konačno, tumači značenje činjenice, hipoteze i teorije u prirodnim znanostima.